Osnivač i viši konsultant Nansen dijalog mreže Stajnar Brin izjavio je da ne ova mreža veoma aktivna i veoma živa, ali da neki misle da je ludost što je i ove godine ponovo, šestu godinu zaredom, nominovana za Nobelovu nagradu za mir.
“U ovoj mreži nas 50 već 15 godina aktivno radi na promociji mira . To je, ako se pomnoži, 750 godina mirovnog rada, što sigurno više zavređuje Nobelovu nagradu nego Barak Obama ili Evropska unija”, rekao je Brin sinoć u Prijedoru na predstavljanju rada i rezultata ovdašnjeg Nansen dijalog centra.
On je naglasio da se već 20 godina bavi kulturom dijaloga i da je stekao iskustvo da dijalog može povećati razumijevanje, poštovanje i toleranciju među ljudima.
“Dijalog je potreban ne samo ovdje, nego u cijeloj Evropi u godinama pred nama, jer što je više društvo multikulturalno, dijalog je važniji radi razumijevanja različitosti”, ocijenio je Brin.
On je naveo da ova mreža u Vukovaru radi deset godina na izgradnji zajedničkih škola za Hrvate i Srbe, ne da bi se njima zamijenile postojeće, već da bi postojala mogućnost izbora.
“Na Kosovu imamo za mene najtežu situaciju u cijeloj Evropi danas. Pokušavamo po osam Srba i Albanaca dovesti za isti sto i navesti ih da se sastaju i razgovaraju, ne 365 dana u godini, nego povremeno”, kazao je Brin.
On je istakao da ako se živi odvojeno, nema se dovoljno znanja jednih o drugima i vrlo je lako stvoriti imidž neprijatelja.
“Ni mi u Norveškoj još nismo otkrili koliko smo podijeljeni. Imamo škola u Oslu u koje jesenas nije krenulo nijedno norveško dijete. To znači da ta djeca neće sresti norveško dijete u školi niti će njihovi roditelji sresti norveške roditelje na roditeljskim sastancima. A to nije zdravo”, rekao je Brin.
Norveški pedagog, predavač, pisac i dugogodišnji rektor Fridtjof Nansen akademije u Lilehameru Inge Eidsvag poručio je prosvjetnim radnicima da je u današnje vrijeme neophodno staviti akcenat na moralno vaspitanje djece.
“Mirovno obrazovanje u školama, kao formalno obrazovanje, prilično je novo, iako je još iza Drugog svjetskog rata UNESKO preporučio da sve škole u svijetu treba da se njime bave”, rekao je Eidsvag koji je održao predavanje o temi “Značaj mirovnog obrazovanja – prevencije konflikta u osnovnim školama”.
Prema njegovim riječima, mirovno obrazovanje treba da doprinese otvaranju, a ne zatvaranju uma učenika, a učenici više uče iz onoga što nastavnici rade, nego iz onoga što nastavnici govore.
“Htjeli mi to ili ne, mi smo uvijek uzori svojim učenicima”, naglasio je je Eidsvag, podsjećajući na riječi Nelsona Mandele da niko nije rođen sa mržnjom prema drugom čovjeku, da ljudi moraju naučiti da mrze, a kad mogu naučiti da mrze, onda još lakše mogu naučiti da vole.
On je istakao da je suština mirovnog obrazovanja da jedno dijete, jedan učitelj, jedna olovka i jedna knjiga mogu promijeniti svijet.
“To je moja poruka. Ja sam 41 godinu u prosvjeti i ako bih opet birao, opet bih izabrao isto. Najbolje trenutke u svom životu doživio sam u učionici, a najvrednija nagrada za mene je kad sretnem učenike koje sam učio prije 30 godina i oni me podsjete na neku lekciju koju su od mene naučili”, dodao je Eidsvag.
Prezentaciji rada Nansen dijalog centra prisustvovalo je više od stotinu prosvjetnih radnika, predstavnika mjesnih zajednica, lokalnih uprava, političkih partija i medija iz Prijedora i Sanskog Mosta. Projekat “Mirovno obrazovanje – prevencija konflikta” od 2010. do 2016. godine finansira Kraljevina Norveška, a provodi se u 19 škola u Prijedoru i Sanskom Mostu.
Nansen dijalog mreža broji deset Nansen dijalog centara u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji koji promovišu interetnički dijalog kao sredstvo prevencije i mirnog rješavanja konflikata.
SRNA
