Ne izlazite bez vode: Sparine i visoke temperature koje užare asfalt i zidove mogu biti i opasne. Donosimo vam jednostavne trikove da ih lakše prebrodite.
Meteorolozi i za ovo ljeto najavljuju vrućinu, sparinu i toplinske udare, što znači i mogućnost većih zdravstvenih problema kod osjetljivijih.
To se posebno odnosi na djecu i starije, stoga je i Ministarstvo zdravlja već izdalo uputstva kojih bi se trebalo pridržavati bez obzira na to podnosite li vrućine dobro ili ne. Kada su posebno sparni dani, svakako treba izbjegavati izlazak između 10 i 17 sati, uvijek imati vode sa sobom, a pri izlasku odjenuti laganiju pamučnu odjeću i obavezno staviti šešir na glavu.
Ne treba izbjegavati ni kreme za sunčanje, jer je zrela koža dodatno osjetljiva na UVA i UVB zračenje. Tijekom ljeta posebno treba paziti da se redovito uzima terapija, a u slučaju da osjetite mučninu, vrtoglavicu, suha usta, potražite pomoć bližnjih ili liječnika.
Kućni vjetar
Ventilatori su jako korisni jer isušuju znoj s kože, čime se ona brže hladi. Ako još ispred ventilatora namjestite zdjelu s hladnom vodom ili vrećicu s ledom, učinak rashlađivanja će biti još jači. Ventilatori dobro dođu i ako imate klimu, jer troše manje energije, a mogu se rashlađivati i samo dijelovi kuće koji se koriste. Mali ručni ventilator jako je koristan u javnom prevozu.
Na hladnome
U toplim danima zbog vrućine često nateknu noge. Pomozite si tako da gel ili losion za njegu nogu i ublažavanje oteklina stavite u hladnjak. Raslađen će bolje ublažiti otekline, te vas dodatno rashladiti. A u hladnjak je dobro spremiti i bočicu raspršivača napunjenog vodom, te raspršiti hladnu vodu po licu i vratu po povratku izvana, što će vas vrlo brzo osvježiti. Hladan oblog od gela dobar je za glavobolju.
Led, led
Spremite nekoliko plastičnih bočica od pola litre napunjenih vodom u zamrzivač i obavezno ponesite jednu kad izlazite. Osim što ćete imati hladnu vodu cijelo vrijeme, jer će se polako topiti, imat ćete i praktičan hladan oblog. Svakako napravite i kockice leda u koje možete ubaciti i komadiće voća, što će fantastično aromatizirati hladan napitak. I paketić zamrznutog povrća može poslužiti kao oblog.
Važno je paziti na doba dana
Osim kada se ne osjećate dobro i ako je izuzetno vruće i sparno, potrudite se zadržati svoju dnevnu rutinu vježbanja ili šetnje. Naravno, aktivnosti treba obavljati u periodima kada se sunce još nije skroz diglo te odjenuti svijetlu i što laganiju odjeću.
Namočite šešir
Mnogi sportaši, posebice tenisači, imaju trik za brzo rashlađivanje. U kapu uliju malo hladne vode i tako je stave na glavu, što ih ekspresno rashladi. Isti učinak ima i marama namočena hladnom vodom koju zamotajte oko glave.
Rolete spuštene
Ako se teže krećete pa ne možete izaći ujutro ili kada zapadne sunce, svakako u tim periodima dobro izvjetrite kuću da izađe zapara. Prije nego što se sunce digne, spustite sve rolete i navucite zastore. Pomaže i češće mijenjanje posteljine, jer osvježava i sam osjećaj lijeganja u čisto. Ako imate, koristite pamučnu posteljinu jer bolje upija znoj i dulje ostaje svježa. Jastuci punjeni heljdom teže se zagrijavaju.
Imaju klimu
Trgovački centri imaju klimatiziran prostor, pa ako je u kući neizdrživo vruće, nije loše provesti sat-dva u obližnjem centru, čak i ako ih ne volite i nemate novca za shopping. Boravak u klimatiziranom prostoru rashladit će i pomoći da se lakše izgura ostatak dana. Ako želite nešto popiti, neka to radije bude negazirani sok ili najbolje čaj, jer kava ili alkohol izbacuju previše tekućine iz tijela.
Biljke kao štit
Uključeni električni uređaji dodatno zagrijavaju prostor pa je dobro što češće isključiti i televizor i kompjutor. Biljke, posebice one veće i lisnatije, treba staviti na prozore s kojih dopire najviše sunca.
Ohladiti se iznutra
Dobro je otuširati se ili ispljuskati hladnom ili mlakom vodom i po nekoliko puta na dan, a potom se ne treba brisati nego pustiti da voda ishlapi sama, to će dodatno rashladiti. Ako vam je to nepraktično, napravite hladne obloge pa stavite na vrat i zapešća.
Češće i manje jesti
Umjesto uobičajena tri, dnevni jelovnik treba podijeliti u pet-šest manjih obroka. Naime, organizam za veće obroke proizvodi više metaboličke topline, što automatski zagrijava iznutra. Također, neka se jelovnik temelji na što više voća i povrća, povrtnih juha, salata, mesa sa žara, mliječnih proizvoda. Ljuti začini potiču cirkulaciju i jače znojenje, a time i bolje hlađenje tijela.
Piti što više
U poznim godinama vrlo je lako dehidrirati, stoga treba uzimati što više vode. Dobro će doći i mliječni proizvodi poput sirutke
