Ekološka, organska hrana sve je zanimljivija na tržištu BiH u šta se uvjerila Maja Miljević, mlada Banjalučanka koja je zbog potrebe da kupuje voće i povrće iz kontrolisanog uzgoja, nakon početnog hobija osnovala preduzeće koje je kako kaže jedino u BiH specijalizovano za ovaj vid proizvodnje.
Prema njenim riječima počelo je tako što su okupili nekoliko ljudi koji proizvode ekološku hranu, pokrenuli i svoju proizvodnju i da to sve nude tržištu.
– Sada u koopreantskoj mreži imamo 16 poljoprivrednih gazdinstava, koji proizvode po našim principima, imamo agronome, stručne saradnike sa Poljoprivrednog fakulteta koji našim proizvođačima daju stručne savjete kako da proizvedu ekološku proizvodnju imamo i ljude koji su certifikovani za organsku proizvodnju i to nudimo tržištu – izjavila je Maja Miljević za Anadolu Agency (AA).
Sa njom je ekipa Anadolu Agency razgovarala u specijalizovanoj prodavnici u Banjoj Luci gdje smo se uvjerili da za zdravu hranu postoji tržište, ali i da ovakve proizvode najčešće traže majke sa malom djecom.
Od voća i povrća do čajeva, brašna i žitarica
Na početku sezone napravili su tabelu berbi i sa kooperantima se dogovorili ko će da sije koju kulturu, tako da nude 28 kultura voća i povrća. Ta tabela olakšava planiranje i kupcima, koji su unaprijed naručivali povrće kojem se berba očekuje u narednim danima. Osvim svježeg sezonskog voća i povrća u “Zdravoj logici” prodaju i zimnicu, čajeve, razne vrste brašna i žitarica, sušeno voće, sokove i slično. Osim u prodavnici svoje proizvode dostavljaju na kućnu adresu.
– Prodaje se sve, najčešće mušterije su nam mame sa bebama koje sigurne u to što kupuju. Imamo liste čekanja kada su berbe što se tiče mrkve, cvekle i svih tih kultura koja su zdrave za bebe, ali i bolesne koji ne smiju da dolaze u kontakt sa hemijskim sredstvima – priča Maja Miljević.
Koliko je uređeno tržište BiH više kaže nije sigurna ni šta sve nalazi na njemu, jer su do nje dolazile razne priče o tretiranju hrane, naročito voća i povrća.
– Mi smo iz našeg iskustva pokušali da uradimo sve da našem kupcu damo dokaz za to što kupuju, porijeklom i dokazima, što se tiče certifikata. Sam certifikat jako puno znači jer stručni timovi izlaze na teren i pregledaju proizvodnju i daju i savjete i papir da je to ogranska proizvodnja – kaže Miljević.
Ove sezona prodavaće 28 vrsta voća i povrća, od čega za 24 proizvoda imaju certifikate o organskoj poizvodnji. U okolini Banje Luke nalazi se 12 kooperanata, dok su četiri iz Hercegovine. Na pitanje koliko je teže postići rezultate u ekološkoj u odnosnu na konvencionalnu proizvodnju voća i povrća Maja Miljević je odgovorila da obzirom da imaju skromno iskustvo od osam mjeseci rada i dalje uče i o tržištu i o proizvodnji.
– Iz tog iskustva – imali smo dvije sjetve koje smo ispratili od početka do kraja mogu da kažem da nije velika razlika, samo ljudi koji proizvode organsku proizvodnji pridaju joj više pažnje, ima više fizičkog rada, ali generalno jedina razlika je u riziku. Rizik je mnogo veći, jer vremenski uslovi ili neke druge stvari, mogu odjednom da unište sav rod. Za sad nisamo imali velike štete. Išli smo sa malim proizvodnjama, proizvođače smo organizovali tako da svako proizvodi neku drugu kulturu kako bi smo i mi mogli da vidimo na koji način šta najbolje uspijeva, šta se isplati šta ne, za sada niko nije ostao razočaran – kaže ova Banjalučanka.
Hobi prerastao u ozbiljan posao
Kao dodatni podsticaj kooperantima – proizvođačima koriste i višu otkupnu cijenu kako bi se nastavili baviti ovim poslom i nadoknadili razliku u cijeni organske i konvencionalne proizvodnje.
Jedan od kooperanata je i Dejan Janković, koji je nedaleko od Banje Luke registrovao poljoprivredno gazdinstvo Janković. Sa suprugom i dvoje djece, odlučio je da iz hobija pokuša da uzgaja aroniju. Posadili su 160 trogodišnjih sadnica, prije četiri godine, a već tri godine ubiru plodove.
– Što se tiče samog uzgoja i ploda nikakvih specifičnih problema nemamo osim u periodu kada je cvatanje, gdje sam cvijet grma aronije napada rutava buba. S obzirom na moj način uzgoja – netretiranjem hemijskim sredstvima, rutave bube se rješavamo na vrlo jednostavan način -ručnim sakupljanjem – kaže Janković.
Iako su supružnici Janković zaposleni, odlučili su se da pokušaju i sa povrćem za svoje potrebe, a kasnije su se obratili i “Zdravoj logici”. Ove godine posijali su grah šarenac i crnog oka, mrkvu nantes i četiri sorte paradajza, za koji su rasadu uzgoji u kući. Sva sjemena nabavili su organskog proijekla.
– S obzirom da nisam u toj struci kojom se sada bavim iz hobija, mnogo slušam, čitam, u okviru Zdrave logike imamo stručni tim koji nas upoznaje i skreće nam pažnju šta i kako.
Što se tiče našeg povrtnjaka, smo isključivo konzumirali substrat kalifornijske gliste i ništa više od bilo kakvih drugih sredstava koja se primjenjuju u konvencionalnoj proizvodnji. Pustili smo da vidimo šta će priroda donijeti, jednostavno se bavimo tim da kao što ste vidjeli imamo i vodu pa ćemo zalijevati, plijeviti, pa kako priroda donese tako ćemo imati taj plod – kaže Janković.
Sve poslove porodica Janković obavlja samostalno, a prema riječima Dejana teže bi im bilo bez pomoći sina Filipa. Sa prodajom ne očekuju probleme, kao što ih nisu imali previše ni prošle godine kada su ubrali prvi “ozbiljniji” rod aronije od 450 kilograma.
Anadolu Agency
