Pored atestiranih zavarivača raznih postupaka, koji su i na domaćem tržištu deficitarni, poslodavci iz inostranstva traže i neka, za nas, futuristička zanimanja: na prvom mjestu su tehničari i inženjeri mehatronike, električari automatizovane tehnologije, elektroničari, robotičari, instalateri solarnih panela. Od starih zanata traže se vunovlakači, obrađivači stakla, livci, kovači kovanih ograda i slično. Među stranim poslodavcima cijenjeni su i medicinski stručnjaci svih nivoa obrazovanja i specijalizacija
U nedostatku posla na domaćem tržištu, mnogi se pokušavaju zaposliti u inostranstvu, najčešće preko raznih agencija i posrednika. Takvo zapošljavanje nerijetko završi radom na crno, a to znači bez ikakve sigurnosti i poštivanja prava koja proizilaze iz radnog odnosa. Za razliku od takvog, postoji i legalno zapošljavanje u inostranstvu. Zakonom o posredovanju u zapošljavanju, regulisano je pitanje legalnog zapošljavanja radnika iz Bosne i Hercegovine kod poslodavaca u inostranstvu, odnosno u zemljama sa kojima su potpisani određeni ugovori:
– Državna agencija za rad i zapošljavanje je nadređena Federalnom zavodu za zapošljavanje, Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske i svim kantonalnim službama zapošljavanja i Distrikta Brčko. To je ono pravo usmjereno zapošljavanje, izvjesno, da oni koji traže posao u inostranstvu ne idu grlom u jagode i tako zaposlena lica neće imati problema – rekao je rukovodilac prijedorske Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Zdravko Suvajac.
I pored toga što, nakon završetka srednje medicinske škole, jedan broj mladih nastavlja školovanje na nekom od medicinskih fakulteta ili Visokoj medicinskoj školi, veliki broj medicinara sa srednjoškolskim obrazovanjem se prijavljuje na evidenciju nezaposlenih, sa neizvjesnim izgledima za dobijanje radnog mjesta. Poslodavci iz NJemačke zainteresovani su za medicinske sestre opšteg i pedijatrijskog smjera:
– Dosad je bilo 48 aplikacija, 17 je prihvać eno. Presudno je znanje njemačkog jezika, a poslije se uči usko specijalistički za njegovatelje. Od toga je posao već dobilo pet. Očekujemo da će biti primljeno svih 17 zainteresovanih medicinskih sestara – rekao je Suvajac. Ugovor se sklapa na godinu dana, uz unaprijed utvrđenu platu, a za one koji pokažu dobre rezultate, predviđeno je i produžavanje ugovora i povećanje plate. Poslodavci iz Slovenije, više su zainteresovani za proizvodna zanimanja.
– U Republici Sloveniji imamo zapošljavanje iz reda deficitarnih zanimanja, kao što su certificirani varioci, bravari, vozači. Ove godine, dosad je u Sloveniji zaposleno 32 lica. Radi se o zapošljavanju na duže vrijeme, a sve je realizovano preko Državne agencije za posredovanje u zapošljavanju – pojasnio je Suvajac.
Istraživanja su pokazala da tradicionalno nedostaju visokoobrazovani kadrovi tehničkih usmjerenja, inženjeri i tehničari mehatronike, zatim profesori matematike, fizike i njemačkog, te logopedi i defektolozi. Među zanatlijama nedostaju zanimanja sa, uslovno rečeno, futurističkim karakteristikama kao što su instalateri solarnih panela, optičari, a od starih zanata kovači kovanih ograda, vunovlačari, obrađivači stakla, livci i slično.
Taj debelans se, po riječima Zdravka Suvajca, nastoji ispraviti kreiranjem upisne politike, prije svega u srednjim školama.
NJEMAČKOJ NEDOSTAJU STRUČNJACI
Prema odredbi o „Plavoj karti EU“, NJemačka je odranije „otvorila vrata“ za ljude univerzitetskog obrazovanja iz zemalja izvan Unije. Prema navodima Instituta njemačke privrede, nedostaje oko 120 hiljada stručnjaka samo u oblasti matematike, informatike, prirodnih nauka i tehnike. Pored lica sa fakultetskom diplomom, otvorene su i mogućnosti zapošljavanja zanatlija i majstora iz raznih oblasti.
TINA MARIĆ:
– Posao u inostranstvu može biti uzbudljiva prilika, ali i veliki izazov u karijeri pojedinca. Nova iskustva, ljudi i okruženje nestrpljivo čekaju na vas. Još nisam razmišljala o toj opciji, ali otišla bih čim bi mi se ukazala povoljna prilika. Odlazak u stranu zemlju za pojedinca je sve, samo ne jednostavan. Zaposlenje u inostranstvu nezaposlenom čovjeku iz BiH je spas od bijede i siromaštva koji vladaju našim društvom, ali da bi radnik zaštitio svoja prava, mora se dobro informisati o poslu na koji se prijavljuje.
ZORAN VUČKOVAC:
– Rad u inostranstvu, u ovako teškim vremenima, je najbolja opcija. Naročito za mlade ljude. Jako sam sumnjičav kada je u pitanju pouzdanost i sigurnost agencija koje nude takve poslove. Uvijek se nude atraktivni poslovi koji nude veliku zaradu. Što je posao primamljiviji, to je šansa da veći broj ljudi bude prevaren. Prevaranti moraju da vam ponude nešto na šta ćete da se „upecate“. Zato mislim da je potreban oprez.
JOVANA BOROVČANIN:
– Za posao u inostranstvu se odlučuje mnogo mladih u našoj zemlji. Mislim da je to idealna prilika za zaradu. Naravno da bi svako od nas volio da dobije posao u nekoj stranoj zemlji, gdje se ne živi od danas do sutra i gdje čovjek može pristojno da živi. Čula sam za agencije koje nude lažne poslove. Meni, lično, na prvi pogled su sumnjive one koje traže novac unaprijed. Mislim da je, prije donošenja odluke „za ili protiv“ odlaska u inostranstvo, potrebno da se osoba dobro raspita i potraži savjete od ljudi koji su već radili u stranim zemljama.
Kozarski vjesnik
