Bivša radnica križevačke drvoprerađivačke firme “Javor” oboljela je i završila u invalidskoj penziji zbog sistemskog maltretiranja, ponižavanja i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, piše jutarnji.hr.
Sažetak je to nepravomoćne presude koju je ove sedmice protiv Javorovog pravnog sljednika, TPS grupe iz Sv. Ivana Žabna kod Križevaca, donio Općinski sud u Bjelovaru.
Radnici, danas 50-godišnjakinji, zbog diskriminiranja i zlostavljanja na poslu dosuđeno je 40.000 kuna odštete. Tražila je 150.000 kuna. Firma će podnijeti žalbu na presudu i tvrdi kako nema dokaza da je njihova bivša radnica oboljela zbog navodnog maltretiranja.
Radnica navodi da je sve počelo još 2003. godine, kad je preuzeta njena drvoprerađivačka firma Javor. Otad je, kako svjedoči, izložena teškom psihičkom ponižavanju i maltretiranju koje joj je priuštio suvlasnik i član uprave nove firme Mirko Jakopčić. Sve je kulminiralo sredinom juna 2008. godine. Bio je to put bez povratka.
– Mirko Jakopčić došao je pijan i pozvao me na razgovor u svoju kancelariju. Nudio mi je da opet budem šefica proizvodnje. Usput mi je predlagao da bih mogla biti malo s njim, a njegova izvanbračna supruga, direktorica Ljerka Manojlović za to ne mora znati, svjedočila je potresena žena.
Odbila je “ljubavnu ponudu”, ali direktor nije odustajao. Svako malo ju je pitao bi li se njih dvoje ipak mogli “negdje naći”. Odbijala je i odbijala, ali nije pomagalo. Predkraj juna 2008. godine, prisjeća se radnica, novo uznemiravanje.
– Jakopčić, opet pijan, izravno je od mene tražio seks. Bila sam zaprepaštena i rekla sam mu: Šta je vama, jel ste vi ludi! Sjurila sam se niz stepenice i pobjegla do prostorija montaže. Tamo sam sve ispričala kolegici Mariji Stipić. Nakon toga, za mene je počeo još gori pakao. Nisam više izdržala, morala sam potražiti pomoć psihijatra, kaže radnica.
Upućena je i neurologu u Zagreb, koji joj je rekao da je najvjerovatnije imala lagani moždani udar. A onda se potpuno, fizički i psihički, slomila u decembru 2009. godine.
– Nakon reklamacije naručenih komoda za Englesku, radile smo dva-tri dana 10 do 12 sati dnevno, a idući dan došle smo u 4 ujutro da bismo završile posao. Došao je i direktor Jakopčić, koji se tada okrenuo prema meni i počeo me vrijeđati i klevetati pred svima. Odjednom su mi se počele kočiti ruke, noga, lijeva strana lica… Poslovođa Maloić maknuo me s pogona, a kolega Tomo Srbljinović odmah me odvezao na Hitnu. Dijagnoza – živčani slom. Otišla sam na bolovanje i više se nisam vraćala na posao – naglasila je.
Nekoliko mjeseci nakon toga lice joj se opet počelo kočiti pa je završila na zagrebačkom Rebru. Dijagnoza – živčani slom, ali i moždani udar. U avgustu 2011. otišla je u invalidsku penziju kao trajno nesposobna za rad.
Njeno svjedočenje o onome što je godinama trpjela na radnom mjestu potvrdili su na sudu i kolege iz firme. Marija Stapić, poslovođa na odjelu lakirnice, ustvrdila je kako zna da je direktor Jakopčić često spolno uznemiravao njenu kolegicu. To su potvrdili i poslovođe Vlado Cukor i Josip Maloić.
