Nepovoljne vremenske prilike koje su uticale na ovogogdišnji slabiji prinos i lošiji kvalitet pšenice, kao i male površine koje su zasijane ovom kulturom, osnovni su razlozi što će i ove godine prijedorski ratari ponuditi tek njene simbolične tržne viškove.
Godišnje potrebe grada Prijedora kreću se oko 15.000 tona hljebnog žita i mogle bi se obezbijediti ako bi se pšenicom zasijalo 5.000 hektara, uz očekivane tri tone prinosa po hektaru, ali je ove godine njome zasijano svega 750 hektara.
Direktor “Žitoprerade” iz Omarske Zoran Kos rekao je da žitoprerađivači otkupljuju samo pšenicu za ljudsku ishranu i plaćaju je 0,35 KM po kilogramu, a i ove, kao i prethodnih godina, žito za svoje prerađivačke kapacitete moraće nabavljati na drugim tržištima i uvoziti.
“Do sada smo od domaćih poljoprivrednika otkupili svega 20 tona žita i ne vjerujem da ćemo otkupiti neke veće količine, jer su i prinosi mali, a i kvalitet joj je loš”, rekao je Kos novinarima u Prijedoru.
Na prinos i kvalitet ovogodišnjeg hljebnog žita nepovoljno su uticali dugotrajni kišni period baš u vrijeme nalijevanja zrna kao i gotovo svakodnevne obilne kiše u danima žetve.
Prijedor ima 37.333 hektara oranica i bašti, ali zbog skupe sjetve, agrotehničkih preparata i nafte, nesigurnog otkupa i niske otkupne cijene ratari sve više odustaju od ove poljoprivredne kulture i uglavnom je siju za svoje potrebe.
Procjenjuje se da za kupovinu hljebnog žita iz Prijedora godišnje odlije oko šest miliona maraka.
SRNA
