Direktorica „Toplane“ u Prijedoru Ljiljana Despotović izjavila je, u razgovoru za „Kozarski vjesnik“, da ne treba sumnjati da će ovaj kolektiv spremno dočekati predstojeću grejnu sezonu. Još od završetka protekle sezone, kako ističe, intenzivno se radi na realizaciji planiranih remontnih radova, a mnogo toga je, kroz ugradnju izmjenjivača i zamjenu vrelovodne mreže u pojedinim dijelovima grada, urađeno i u godinama iza nas.
– Prošle i pretprošle godine, ali i svih ovih godina, kroz utvrđivanje remontnih prioriteta, nastojimo da kvalitetno održavamo vrelovodnu i toplovodnu mrežu. Posljednjih godina smo izmijenili više izmjenjivačkih stanica, čime smo značajno popravili grijanje u dijelovima grada koje opslužuje ta podstanica, a lani smo realizovali i značajan dio poslova na izmjeni dijelova postojećeg vrelovoda, pa smo i prošlu zimu dobro „odgrijali“, bez gubitaka i sa osjetnim uštedama, na što smo posebno ponosni – kaže LJiljana Despotović.
– Pomenuću samo da smo ranije, kad je riječ o gubicima u mreži, u prosjeku imali 150 kubika potrošnje vode za 24 sata, a ove godine je to bilo 25 do 28 kubika, što govori o kvalitetu prethodnog remonta – dodaje Despotovićeva i naglašava da su proizvodna postrojenja u Gradskoj toplani, ali i remont i zamjena izmjenjivača u podstanicama, ovogodišnji remontni prioriteti, a sve sa ciljem da se kvalitet grijanja podigne na još veći nivo.
– Nekog posebnog remonta, kad je riječ o cjevovodima i toplifikacionoj mreži, neće biti, pa ćemo punu pažnju uglavnom posvetiti podstanicama, a, uz ostalo, poradićemo i na zamjeni dva izmjenjivača na Pećanima, jer smo uočili da „Beovi“ i „Geovi“ imaju malo lošije grijanje. Odlučili smo se i za ugradnju tzv. diktir sistema u podstanici u Raškovcu, jer tamo imamo dosta velikih problema sa grijanjem na zadnjim spratovima, a upravo diktir sistem bi trebao da riješi taj problem – kaže Despotovićeva i naglašava da se plan remonta, svake godine, pravi pred završetak svake grejne sezone.
– Tada je, jednostavno, najlakše uočiti šta i kako dalje, zbog čega smo akcentovali i proizvodni dio, odnosno kotlove jedan i dva. Već smo izvršili njihovo pranje i konzerviranje, a sada ćemo pristupiti šamotiranju ulaznih vrata i gorionika na tim kotlovima. Namjera nam je da izvršimo i pranje i čišćenje mazutne stanice, čime bi, računajući i druge prateće radove, bili i pogonski spremni da obezbijedimo ono najvažnije – tople radijatore svim našim korisnicima – kaže direktorica „Toplane“ LJiljana Despotović.
Ona ističe da bi planirani remontni radovi u Gradskoj toplani trebali biti završeni do prvog avgusta, kada će zaposleni u tom kolektivu biti upućeni na kolektivni godišnji odmor.
– To je višegodišnja, a rekla bih, i dobra praksa koja ide sa završetkom redovnog godišnjeg remonta postrojenja i toplifikacionog sistema u cjelini. Ovo tim prije što ćemo, kad se prvog septembra ponovo vratimo svakodnevnim radnim obavezama, imati još mjesec i po dana za završne radove, pred start predstojeće grejne sezone u Prijedoru – objašnjava Despotovićeva uz ocjenu da je prelazak na bio-masu imperativ trenutka i vremena u kojem živimo.
– Svjedoci smo da je grijanje stvarno skupo, naročito za standard koji imamo na ovom i širim prostorima. Sve su toplane na mazut i sve, manje – više, imaju iste probleme sa tim skupim energentom: i Gradiška, i Brod, i Banjaluka, i Prijedor – konstatuje Despotovićeva.
Ona ne spori da se najlakše grijati na mazut, ali naglašava da se to finansijski više ne može izdržati.
– Samo za trošak mazuta za prošlu kalendarsku godinu, što sam više puta isticala, dali smo pet i po miliona maraka bez PDV-a, dok je naplaćena realizacija, u isto vrijeme, iznosila pet miliona i 80 hiljada maraka. Znači, samo na mazutu smo imali toliki gubitak, a gdje su još održavanja, plate i ostali troškovi – predočava Despotovićeva i dodaje da je to razlog što se u „Toplani“, ima tome pet – šest godina, uveliko razmišlja o prelasku na drugi, jeftiniji, a ekološki prihvatljiviji energent.
– Daleko smo odmakli u razgovorima, analizama i procjenama, a treba pomenuti i to da smo, uz ostalo, u junu prošle godine potpisali i mandatno pismo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, kako bi ti poslovi i planovi išli dalje. Na tome i dalje insistiramo, jer je to projekat koji je, osim za nas i naše konzumente, podjednako značajan i za razvoj našeg grada. Podsjećam, naime, da bi se bio-masa, koja bi se koristila u „Toplaninoj“ spalionici, nabavljala sa područja naše opštine, našeg šumskog gazdinstva, naših privatnih šuma, a u krugu od 50 kilometara, što je i preduslov uspješnosti i rentabilnosti – kaže direktorica „Toplane“ Ljiljana Despotović koja se, u razgovoru za „Kozarski vjesnik“, osvrnula i na akcije otkupa duga kojom taj kolektiv pomaže neplatišama da lakše i bezbolnije izmire postojeće dugove za centralno grijanje.
– Jeste, mi svake godine pravimo te akcije, ali one ne daju toliki efekat kao u prethodnim godinama. One koji to žele, ipak nismo htjeli ostaviti bez te mogućnosti i povoljnosti, pa ćemo novu akciju otkupa duga organizovati od prvog avgusta do 30. septembra – precizira LJiljana Despotović.
– Ko odjednom, u cjelokupnom iznosu, uplati glavni dug, imaće 70 posto otpisa kamate, a ako nastavi redovno plaćati, steći će i uslove na popust od pet posto kao redovan platiša. On, da naglasim, može iznositi i 10 posto ako se korisnik odluči da do 15. Oktobra uplati avans za narednu grejnu sezonu – nastavlja Despotovićeva i dodaje da korisnici koji su bili utuženi za neku od prethodnih godina, moraju platiti i takse i, eventualno, sudske troškove.
SPASONOSNA DOKAPITALIZACIJA
„Toplana“ je do 2011. godine, kao i ostala komunalna preduzeća, bila u vlasništvu Vlade RS, kada je izvršen prenos vlasništva na opštine, odnosno gradove. Tako je bilo i sa „Toplanom“ Prijedor, a u trenutku kada je oština (grad) u strukturi vlasništva učestvovala sa 63 odsto.
– Zbog poteškoća u poslovanju, tada smo, zajedno sa gradom, izvršili prvu dokapitalizaciju „Toplane“, a sa ulogom grada od dva miliona 940 hiljada maraka, čime se njegov udio u strukturi vlasništva popeo na 83 odsto. Krajem prošle godine, a registracija je bila početkom ove godine, grad je izvršio još jednu dokapitalizaciju u iznosu od dva miliona maraka i svoje učešće u vlasništvu povećao na 99,67 odsto – kaže Despotovićeva i podsjeća da je prošle godine, zbog poteškoća u finansijskom poslovanju, vršeno i pokriće gubitka na teret kapitala, rezervi i dobiti iz prošle godine.
– Kumulirani gubitak, koji je krajem 2012. Godine iznosio preko 9,5 miliona maraka, tako smo, kroz vrijednost kapitala, sveli na 40.000 maraka. U tom momentu je grad izvršio novu dokapitalizaciju, tako da je visina upisanog kapitala sada dva miliona i 40.000 maraka – kaže LJiljana Despotović.
PROBLEM U ISKLJUČENJIMA
„Toplana“ u Prijedoru stalno povećava svoj konzum što, prema riječima direktorice „Toplane“, ide uporedo sa razvojem grada i izgradnjom novih objekata i zgrada.
– Prema posljednjim podacima iz računovodstva, odnosno tehničke službe, zagrijavamo 345.000 kvadratnih metara stambenog, školskog i poslovnog prostora, ali i dalje imamo velikih problema sa korisnicima koji su isključeni. To nam remeti čitav sistem, i što se tiče plaćanja, i što se tiče kvaliteta grijanja. Mislim da bi na tome trebalo poraditi na višem nivou, jer je „Toplana“ tu uradila mnogo toga, međutim, nismo uspjeli zaustaviti isključenja. Ona, naime, remete cjelokupan sistem daljinskog grijanja, jer svaka intervencija na našim toplovodnim cijevima, odnosno radijatorima i vertikalama, kako god da ih nazovemo, vrši debalans u mreži, pa ne možemo zagrijati ostale korisnike onako kako bi trebalo – ocjenjuje Despotovićeva.
Kozarski vjesnik
