Učesnici javne rasprave o novom zakonu o osnovnom vaspitanju i obrazovanju u Republici Srpskoj, održane u Prijedoru, zatražili su da bude izmijenjen ili ukinut pravilnik o prijemu zaposlenih u škole i da se pooštre uslovi za obavljanje ljekarskih pregleda prosvjetnih radnika.
Direktor Osnovne škole “Jovan Cvijić” iz Brezičana kod Prijedora Olivera Brdar Mirković rekla je da ima mnogo škola koje se susreću sa problemom da je ljekarskim pregledom omogućeno prosvjetnom radniku da radi, iako ima zdravstvenih problema zbog kojih ne bi trebalo da ulazi u učionicu.
“Pitanje je da li ocjena sadrži adekvatne preglede psihologa, a kamoli psihijatara. Pitanje je koje su to licencirane zdravstvene ustanove koje mogu dati ljekarska uvjerenja da je neko sposoban za rad u učionici. Mislim da tu treba zakon pooštriti”, navela je Mirkovićeva.
Govoreći o izboru saradnika, ona je naglasila da direktor ne učestvuje u odlučivanju ko će u školi biti zaposlen, ali da je odgovoran za radnika koji bude primljen, te da ne može srednja ocjena sa fakulteta biti presudan faktor u odlučivanju komisije za prijem radnika u škole.
Učesnici javne rasprave, koji dolaze iz više opština prijedorske regije, saglasili su se da u odlučivanju o promjeni školskog upisnog područja učestvuju lokalne zajednice i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, a ne i same škole.
Direktor OŠ “Petar Kočić” Prijedor Gorana Bosančić rekla je da je potrebno naći mogućnost da se roditelji, čije dijete ima poremećaj u ponašanju, primoraju na intenzivnu saradnju sa školom radi dobrobiti za dijete.
Direktor OŠ “Branko Ćopić” Prijedor Sanja Munjiza zatražila je da se zakonom ili podzakonskim aktima reguliše obaveza roditelja, a time i propiše kazna za nepoštivanje te obaveze, da informišu stručne službe škole o zdravstvenom stanju djeteta, kao i da ljekarsko uvjerenje treba da sadrži mnogo više informacija od jedne jedine – sposoban ili nije sposoban za pohađanje nastave.
Predstavnici škola iz Kozarske Dubice istakli su da je dodatni problem u njihovoj lokalnoj zajednici što opština uopšte ne plaća troškove komisije nadležne za kategorizaciju, te da ta komisija uopšte ne radi, pa škole nemaju nikakvu podršku stručnih službi.
Pomoćnik ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Radmila Kocić-Ćućić rekla je da će programom za rani rast i razvoj biti umanjen problem nepravovremenog prepoznavanja razvojnih smetnji kod djece.
“Smatramo da vaspitno-obrazovni karton djeteta treba da sadrži podatke o njegovom zdravstvenom stanju i pokušaćemo postići sporazum sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Srpske. Zaštita podataka je neophodna, ali sve će biti u interesu djeteta”, navela je Ćućićeva.
Ona je pozvala prosvjetne radnike da razmisle o potrebi uvođenja kodeksa ponašanja i oblačenja i za učenike i za radnike škole po ugledu na slične kodekse koji važe u Vladi i Narodnoj skupštini Republike Srpske, otvorivši, osim odjeće, i pitanje pirsinga i tetovaža.
Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Prijedora i Oštre Luke Stevica DŽogazović podsjetio je na to da je broj primjedaba na prijem radnika inspekcijskim organima ranije bio zanemarivo mali, a da je enormno porastao nakon uvođenja pravilnika o prijemu radnika prema kojem je direktor škole isključen iz donošenja odluka.
“U ime aktiva tražimo i da minimalan broj odjeljenja za opstanak škole u procesu racionalizacije bude 14, a ne 16 odjeljenja”, kaže DŽogazović.
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor Valentina Sovilj pozdravila je donošenje novih zakona za sve nivoe obrazovanje, ocijenivši da je nedostajala regulativa u brojnim segmentima uprkos brojnim podzakonskim aktima.
Olivera Rosić iz Odjeljenja za društvene djelatnosti grada Prijedora rekla je da je u ovom gradu na snazi odluka o upisnim područjima iz 2010. godine i da će se nova praviti nakon objavljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva koji je u BiH proveden 2013. godine.
Nacrt zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 19. maja.
SRNA
