Predsjednik Udruženja “Program Prijedor” iz italijanskog grada Trenta Kristina Bertoti sutra će dobiti povelju počasnog građanina Prijedora, čime će biti krunisana dvadesetogodišnja saradnja dva grada.
“Povelju počasnog građanina Prijedora dodijelićemo ženi koja već 20 godina dolazi u Prijedor i koja je mnoge projekte ovdje realizovala, a mnoge Prijedorčane odvela u Trento da vide kako se mnoge stvari rješavaju u pokrajini koja je najrazvijeniji dio Italije”, rekao je gradonačelnik Prijedora Marko Pavić.
Povelja počasnog građanina jedno je od priznanja koja se dodjeljuju povodom 16. maja, Dana grada Prijedora. Italijanka koja će njome sutra biti ovjenčana kaže da je Prijedor dio njenog života.
“Mogu reći samo hvala. Ja se odavno osjećam kao građanka Prijedora. To priznanje koje ću dobiti je potvrda nečega što ja već osjećam. Prijedor sam prvi put posjetila iz radoznalosti, a sada ga osjećam kao svoj grad i svoju kuću jer sam ušla u sedam stotina porodica i upoznala njihove probleme, mane i vrline”, rekla je Srni Bertotijeva.
Udruženje “Program Prijedor” ima 130 članova, a desetak članova Upravnog odbora svakog ponedjeljka u Trentu se sastaju da razgovaraju o realizaciji tekućih projekata i planovima za buduće aktivnosti.
Od članarine, dobrovoljnih priloga, podrške grada Trenta, istoimene provincije i regije Trento Alte Adiđe Udruženje finansira projekte u oblastima ekonomskog razvoja, socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, pitanja mladih, kulture, infrastrukture i ljudskih prava.
“Spoljna politika Italije ida ka tome da se sve manje ulaže na Balkan i da postojeći programi treba da se privode kraju, posebno u Srbiji i na Kosovu, ali za BiH se oprezno ide u to smanjenje prisustva upravo zbog karakteristične političke i socijalne situacije”, pojašnjava Bertoti zašto 20 godina nakon rata i dalje postoji interes Italije da pomaže BiH.
Za razliku od ostalih nevladinih organizacija, članovi Udruženja “Program Prijedor” ne samo da ne primaju honorare za svoj rad, nego plaćaju 50 evra godišnju članarinu, novčano pomažu najugroženije porodice u Prijedoru i sami snose troškove puta u Prijedor.
“Udruženje nema stalno zaposlenih u Trentu. Imamo jednu osobu na pola radnog vremena u kancelariji u Trentu i nemamo nikakve troškove za tu kancelariju jer nam ju je lokalni zubar ustupio na korištenje i plaća sve naše račune. Imamo dvoje stalno zaposlenih u našoj kancelariji u Prijedoru, a svi ostali smo volonteri i ne primamo nikakve naknade za svoj rad”, pojašnjava Bertoti.
Ona dodaje da ima svoju penziju od 210 evra, a da svako putovanje u Prijedor plaća po 150 evra, te je upravni odbor odlučio da je od ove godine oslobodi plaćanja putnih troškova.
“Bilo je godina kada smo planirali projekte vrijednosti 300.000 evra, a provincija nam odobri 70.000 evra. Bez obzira na to, mi moramo realizovati svih 300.000 jer smo na bazi toga dobili i tih 70.000. Ako ne realizujemo, iduće godine će nam još smanjiti podršku, tako da se onda obraćamo raznim drugim donatorima da nadoknadimo razliku”, pojašnjava Bertoti.
Član upravnog odbora Paolo Parmezan procjenjuje da je za 20 godina u Prijedor putem ovog udruženja uloženo između četiri i pet miliona evra i ističe da je jedan od najvažnijih projekata takozvano usvajanje na daljinu putem kojeg je 986 porodica dobijalo redovnu pomoć od 360 evra godišnje, a trenutno takvu pomoć ima 300 porodica.
“Ja novac šaljem porodici Brdar koja ima petero djece. Najstarije ima sedam godina, a najmlaše je imalo samo nekoliko dana kada sam ih posljednji put posjetio. Živjeli su u kući bez krova i moj prvi trošak bio je taj krov kako bi živjeli u pristojnim uslovima”, navodi Parmezan.
On naglašava da je prednost ovakvih projekata u tome što se pomoć daje direktno korisniku, bez posredništva, i tako donator zna da je pomoć zaista i stigla u prave ruke.
“Imamo mnogo zahtjeva za pomoć, ali ne možemo ih prihvatiti sve. Mi nemamo mogućnosti da sve potrebe zadovoljimo i zato moramo imati strogu proceduru za odabir korisnika u kojoj nam pomaže i prijedorski Centar za socijalni rad”, pojašnjava Parmezan.
Bivši predsjednik Udruženja “Program Prijedor” Ecio Pilati rekao je da su zadovoljni putem koji su prošli jer su počeli sa mikrokreditima za poljoprivrednike u vrijeme odmah poslije, rata kad u Prijedoru nije bilo banaka, a danas su partneri Prijedoru u projektu EU “Adrija futuring”.
SRNA
