Tropski talas zahvatio je regiju i trajaće sve do 14. avgusta. Temperature skaču i preko 38 stepeni u urbanim sredinama, te je jako važno da ne provodite previše vremena na direktnom suncu kako ne biste dobili sunčanicu i toplotni udar.
Ljetnja žega nikome ne prija, pa tropske vrućine mogu da izazovu ozbiljne tegobe i kod potpuno zdravih osoba, a glavni neprijatelji našeg organizma po ovakvom vremenu su upravo sunčanica i toplotni udar, upozravaju ljekari iz Doma zdravlja u Novom Sadu i na svom sajtu pišu kako prepoznati ove dvije tegobe i šta uraditi.
Šta je sunčanica?
Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljak direktno na visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote.
Naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem, piše Blic.
Kako bi znojenje bilo efikasnije za vrijeme velikih vrućina kroz kožu protiče znatno veća količina krvi koja hladi tijelo i tako štiti svoje najvažnije organe, posebno mozak.
Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povaćanja njegove zapremine.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice se mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem.
Simptomi
- jaka glavobolja
- suva koža
- stalno povećanje tjelesne temperature
- vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanjezujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica
- puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano
- moguće i povećano znojenje putem kog se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu
Šta učiniti?
Osobu sa ovakvim simptomima treba odmah smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.
Foto: Vesna Lalić/RAS Srbija
Važno je postepeno rashlađivanje laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu.
Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolistati Osobi sa sunčanicom treba davati hladne napitke, ali nikako kafu i alkohol. U težim slučajevima gubitka svijesti, pojave konfuzije i pospanosti potrebno je što prije pozvati ljekara.
Šta je toplotni udar?
Sličan je sunčanici i ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Toplotni udar mogu dobiti radnici u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kao i neoprezni vozači u pregrijanom automobilu, kamperi koji spavaju u loše opremljenom šatoru ili mornari kraj pregrejanog brodskog motora.
Toplotni udar nastaje kao rezultat naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnjih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje.
Foto: Siniša Pašalić/ RAS Srbija
U takvim uslovima temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40. podeoka Celzijusove skale. Ovako visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema koja razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom.
Ukoliko ovakvo stanje potraje može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja. Organizam se u ovakvoj situaciji brani sistemskom reakcijom, koja može prouzrokovati stanje šoka.
Simptomi
- malaksalost i grčevi
- vrtoglavica
- žeđ
- slabost
- prestanak znojenja
- jaka glavobolja
- zujanje u ušima, pulsiranje u grudima
- koža je suva i crvena
- puls je slab i jako ubrzan
Toplotni udar nastaje naglo i bez najave – iznenadnim kolapsom i padom krvnog pritiska. Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka termoregulacije organizma, a u najtežim slučajevima može uzrokovati komu i smrt unesrećenog. Zato je neophodna intervencija lekara.
Prva pomoć
U slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu treba skloniti u hladovinu, skinuti mu odjeću i obilno ga rashlađivati hladnom vodom. Obavezno pozovite hitnu pomoć.
Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrejati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati.
Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale.
Prevencija
Da ne bi dobili sunčanicu, dobro zaštitite glavu. Nosite kačkete ili šešire sa obodom, čija kalota je od prozdračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima, važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja.
Zbog visokih temperatura organizam gubi vodu, pa je važno uzimati što više tečnosti. Ishrana takođe mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima. Morate nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrujum i hlor organizam naročito gubi.
Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju.
Sklonite dijete sa jakog sunca
Na visoke temperature posebno su osjetljiva djeca, a naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine života, jer nemaju dovoljno razvijen termoregulacioni sistem. Zato u danima kada je temperatura izrazito visoka bebe šetajte samo u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim satima. Djecu ne treba utopljavati, ali je važno da im dajete što više tečnosti. Pratite ponašanje svog djeteta, jer razdražljivost ili plačljivost često ukazuju na to da je žedno.
Ni starija deca ne bi trebalo da se izlažu suncu između 10 i 18 časova, posebno na betonskim i asfaltnim površinama. Ukoliko dijete u tom periodu, ipak, boravi napolju, glavu treba da mu zaštitite šeširićem ili kačketom, a tijelo namažete kremom za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom.
– Kada je visok nivo UV zračenja važno je više voditi računa o zaštiti kože. U takvim prilikama preporučuje se nošenje šesira, kačketa, nanošenje zaštitnih krema, a u periodu kada je najače sunce od 11 do 17 sati izbegavati boravak napolju – naglašavaju ljekari.
Srpskainfo
