Često čujemo da je hladnoća dobra za naše zdravlje, ali da li ste znali koje su tačno beneficije koje naše tijelo i um imaju od niskih temperatura. Jesen i zima znače oproštaj od lošeg kvaliteta vazduha i visokog nivoa ozona uobičajenih u proljećnim i ljetnim mjesecima. Zbog svježeg, čistog vazduha, ovo doba godine idealno je za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.
Imamo više energije
Želite li pucati od energije? Izloženost niskim temperaturama, na primjer šetnja po hladnoći, ispuniće vas energijom te ćete biti energični još satima nakon što se vratite u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak, ne morate joj dugo biti izloženi. Dovoljno će biti i neko kratko vrijeme – zato, otiđite na brzo hodanje.
Bolje spavamo
Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu pa će lagano rashlađena prostorija, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, pomoći da bolje spavaju i oni koji pate od nesanice, ali i svi drugi.
Podstiče sagorijevanje kalorija
Smeđe masno tkivo proizvodi toplinu i sagorijeva masnoće, a kod beba ono služi za regulisanje tjelesne temperature. Kod odraslih se smeđe masno tkivo nalazi u manjim količinama.
Mozak radi bolje
Dokazano je da po visokim temperaturama ljudi puno rjeđe donose veće, složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a kako glukozu koristimo u mentalnim procesima, njen nedostatak utiče na našu sposobnost donošenja odluka.
Bolje dišemo
Jesen i zima znače oproštaj od lošeg kvaliteta vazduha i visokog nivoa ozona uobičajenih u proljećnim i ljetnim mjesecima. Zbog svježeg, čistog vazduha ovo doba godine idealno je za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.
Hladnoća smanjuje upale
Upala mišića često se ublažava stavljanjem leda na otečeno i bolno mjesto. A isti učinak imaju i niske temperature vazduha. Mnogi atletičari u liječenju upala i povreda koriste krioterapiju, odnosno terapiju ledom, što znači izlaganje ekstremno niskim temperaturama. Boravak vani čini nas otpornijima.
Izvor: cafe.ba lifestyle
