Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.
„Izgaranje“ na radnom mjestu direktna je posljedica reakcije organizma na radno opterećenje. Ipak, strah od gubitka posla ili egzistencijalna neizvjesnost mogu pogoršati simptome. Sa „sagorjelim“ osobama više se i ne može komunicirati da se pritom ne dogodi neurotski ispad ili konfliktna situacija.
Kod osoba pogođenih menadžerskom bolešću, osim smetnji ponašanja poput preosjetljivosti, sklonosti konfliktima, pretjerane opreznosti ili izoliranja od radne sredine, javljaju se i različiti subjektivni simptomi – poremećaji spavanja, apetita, pad seksualnosti, osjećaj krivice, straha, stalni umor i loše raspoloženje.
Događaju se i psihičke promjene pa osoba sve više razmišlja o svrsishodnosti života, moguća je pojava suicidalnih misli. Posljedice menadžerske bolesti manifestiraju se ponekad i kao srčane aritmije, napadi lupanja srca, glavobolje i migrene, kao i visoki pritisak ili bolovi u mišićima i zglobovima.
Avaz
