Anksioznost je poremećaj o kojem se malo priča. Istraživanja pokazuju da svaki čovjek pati od anksioznosti u nekom periodu života, neki manje a neki više.
Ljudi koji pate od ovog poremećaja često toga nisu ni svjesni. Mnogi ljudi taj osjećaj smatraju samo nervozom i strahom. Anksioznost je po definiciji strah od nepoznatog. Ona se pojavljuje kada, na primjer, brinemo zbog predstojećeg poslovnog sastanka ili kada samo sjedimo, razmišljamo o stvarima koje moramo obaviti i brinemo se kako ćemo sve stići.
Taj oblik anksioznosti se smatra donekle normalnim, dok postoje i mnogo veći i opasniji oblici. Kako da je prepoznamo i kako da znamo da li je opasna u našem slučaju? Anksioznost se može opisati kao onaj osjećaj kojeg dobijete kada dugo brinete o nečemu, i sa vremenom se to pojačava i utiče na vašu svakodnevnicu tako što sve više strahujete od nečega.
Može se pojaviti u bilo koje doba života, kod muškaraca i žena, mada je kod žena više zastupljena. Ovaj poremećaj često nastaje i kao posledica depresije, ili čak može dovesti do depresije. Kako razlikovati anksioznost od bezazlene nervoze i brige? Ovo su najčešći simptomi koji odaju ovaj poremećaj:
Uporna, neprijatna briga – Normalno je sa vremena na vrijeme osjećati brigu i nervozu u stresnim situacijama, i to je prihvatljivo. Ono što se smatra poremećajem jeste konstantna briga o svemu: o životu, o obavezama, o budućnosti, o problemima itd.
Na primjer, brinete se kako ćete ispuniti jedan zadatak. Nakon što ga uspješno obavite vi se i dalje brinete o nečemu i ne možete kontrolisati niti uticati na taj osjećaj, to se smatra kao anksioznost.
Previše razmišljanja o svemu – Često se nađete u situaciji kada preispitujete svoje postupke i razmišljate da li ste nešto ispravno uradili ili šta ste mogli uraditi drugačije, to je normalna pojava kod svakog čovjeka. Međutim da preispitivanja mogu biti mnogo veća i opasnija. Tako na primjer, osobe koje su anksiozne one konstantno razmišljaju o svemu i preispituju se, a pritom se osjećaju jako zabrinuto. Brinu se kako su izgledale na sastanku na poslu, da li je dobro što su poslali neku poruku ili slično. Konstantno razmišljanje koje stvara brigu i strah smatra se kao anksioznost
Napetost – Kada je u pitanju anksioznost, problem nije samo mentalnog karaktera. Posledice anksioznosti se mogu i osjetiti kao napetost i grčenje u mišićima, konstantno znojenje, napetost u stomaku, nesanica, povećana nervoza i razdražljivost, slaba koncentracija itd. Sve su to simptomi koji ukazuju na ovaj poremećaj.
Učestala neodlučnost – Anksioznost se javlja i kada donosimo odluke, pa previše razmišljamo o bezazlenim stvarima, npr. Da li izabrati ovaj restoran ili ipak drugi, plašite se pogrešnih odabira i previše razmišljate o tome. Sa vremenom ova neodlučnost postaje sve veća i počinje uticati na normalan svakodnevni život.
Ukoliko ste se pronašli u ovim simptomima najbolje bi bilo da se posavjetujete sa svojim ljekarom. Ovaj poremećaj možda sad izgleda bezazlen ali kasnije može dovesti do mnogo većih problema.
