Prema istraživanju Svjetske Zdravstvene organizacije (WHO) u BiH je oko 20 posto djece pretilo te je ta bolest postala veliki globalni problem koja je definitivno pogađa sve više najmlađe, kazala je u razgovoru za Fenu magistrica nutricionizma Nevena Pandža.
– Što je ishrana nepravilnija to imamo veći rizik kroničnih, nezaraznih bolesti poput visokoga tlaka, dijabetesa te pretilosti kao simptoma povećanog indeksa tjelesne mase i povećanog masnog tkiva koje definitivno ugrožava naše zdravlje i veliki je rizik za nastanak upalnih procesa u našem organizmu – objašnjava magistrica nutricionizma.
Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i Hrvatskog zbora nutricionista te ambasador “Jamie Oliver – Food Revolution” projekta za Bosnu i Hercegovinu Nevena Pandža kaže kako se sve više priča o zdravoj odnosno nezdravoj prehrani, ali da su i mladi i roditelji izgubljeni u moru neprovjereni informacija, tako da ne znaju što jesti, kada i zašto.
Kaže kako je mladoj osobi interesantnije što jede i na kakvoj je dijeti Kim Kardašijan nego savjet stručnjaka. Moramo, dodaje, biti oprezni s plasiranim informacijama i s oprezom gledati odakle ona dolazi i što donose.
Pandža ističe kako roditelji često griješe stavljajući sebe, a zatim i svoju djecu, na represivne dijete, a da nisu pitali za stručni savjet.
Po njezinim riječima, trebalo bi što prije uvesti edukaciju o pravilnoj ishrani u sustav obrazovanja, jer znanstvena istraživanja pokazuju da se pojedinac hrani u skladu s onime što zna o prehrani.
Što više neki pojedinac zna o pravilnoj prehrani, postojat će i veća tendencija za pravilnu ishranu, zaključuje Pandža.
– Budući su naša djeca na školskim obrocima uglavnom sa sendvičem u jednoj i gaziranim pićem u drugoj ruci, mislim da je i ovdje u BiH plodno tlo za razvoj nezaraznih bolesti te da nezdrave navike itekako moramo što prije mijenjati – ocjenjuje Pandža.
Cilj je, dodaje, napraviti zdravi krug, gdje će roditelji biti primjer svom djetetu, jer ako oni ne prakticiraju zdrave navike onda se to ne može očekivati ni od djeteta.
Magistrica nutricionizma napominje kako sa zdravom prehranom treba početi od najmlađe dobi, dok je dijete u utrobi majke, koja se treba pobrinuti da nerođena beba dobije sve potrebne hranjive sastojke.
Kasnije, odrastanjem dijete crpi navike zdrave prehrane od svojih roditelja.
Zdrava prehrana, ističe Pandža, ne znači da je riječ o strogim ograničenjima ili da si morate uskratiti hranu koju volite. Riječ je, kaže, o prehrani zbog koje ćemo se dobro osjećati, imati više energije, bolju kvalitetu života i općenito biti bolje raspoloženi.
Ona savjetuje vraćanje bakinoj kuhinji, odnosno varivu s puno povrća, te konzumaciji voća i žitarica. Također, savjetuje što više kretanja u prirodi.
