Broj novootvorenih preduzetničkih radnji u RS prošle godine je premašio broj odjavljenih, a taj trend registrovan je prvi put nakon izbijanja ekonomske krize 2008, koja je pogodila cijeli svijet i ostavila snažne negativne posljedice i na Srpsku.
Prema podacima Poreske uprave RS, prošle godine su registrovana 3.774 preduzetnika, dok je odjavljeno 1.296.
Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da su glavni uzroci pozitivnog trenda jednostavniji proces registracije i poreske olakšice.
– Ovakvom ishodu doprinijela je jednostavnija registracija preduzeća i poreske olakšice kroz defiskalizaciju. Rezultat bi bio još bolji kada bi RS uvela registar parafiskalnih nameta po uzoru na zemlje okruženja. Stimulans bi dalo i ukidanje komunalnih taksi na republičkom i opštinskom nivou i izjednačavanje cijene struje, vode i komunalija malim preduzetnicima i građanima. To bi mnoge preduzetnike vratilo iz sive zone u legalne tokove, a prema našim podacima takvih je više od 7.000 – kazao je Bratić.
Prema njegovim riječima, u RS je registrovano oko 25.000 samostalnih preduzetnika koji zapošljavaju više od 43.000 radnika.
– Mali biznis nije zanemarljiv i država mora podsticati rast i razvoj tog sektora – istakao je Bratić.
U Banjaluci je na kraju 2015. bilo 4.069 samostalnih preduzetnika, što je za 218 više nego godinu ranije.
– U 2015. je prijavljeno 836 samostalnih preduzetnika, a u 2014. taj broj je bio manji za sedam. Lani je zatvoreno 618 radnji, dok su u 2014. godini odjavljena 1.242 samostalna preduzetnika – kazali su u Odjeljenju za privredu Gradske uprave Banjaluka i naveli da je lani najviše odobrenja za registraciju izdato u ugostiteljskoj djelatnosti.
Stanovništvo Bijeljine se takođe okreće samostalnom biznisu, što pokazuje podatak da je broj otvorenih radnji u odnosu na odjavljene porastao za gotovo 100.
– Ranijih godina ta razlika je bila manja. U 2015. smo imali 358 registrovanih i 262 odjavljena samostalna preduzetnika. Glavni razlozi za odjavu je ekonomska neefikasnost – kazali su u Gradskoj upravi Bijeljina.
U Prijedoru su prošle godine registrovana 294, dok su se za gašenje biznisa odlučila 222 preduzetnika. Katanac na radnje u Prijedoru su najčešće stavljali trgovci, a među otvorenim preduzetničkim radnjama prednjače ugostiteljski objekti.
– Broj radnji je enormno porastao u odnosu na prethodne godine. U 2013. smo imali svega 52 novootvorene zanatske radnje, a lani 114 – kažu u Gradskoj upravi Prijedor.
Na području Doboja su registrovane 234 samostalne djelatnosti, dok je ključ u bravu stavljen u 146 radnji.
– Naši građani su lani najveću šansu za pokretanje malog biznisa vidjeli u trgovini, dok su 2014. prednjačile zanatske radnje – kazali su u Gradskoj upravi Doboj.
Pozitivan trend zabilježen je i u manjim sredinama poput Pala, gdje je tokom 2015. posao pokrenuo 131 samostalni preduzetnik, što je 56 više u odnosu na 2014. godinu, dok je odjavljena 71 radnja. U Novom Gradu je prošle godine otvoreno 70, a zatvorene 62 radnje.
Registracije za dva dana
Zakonski rok za rješavanje zahtjeva za pokretanje samostalne preduzetničke djelatnosti je dva dana. Budući privrednik za otvaranje radnje, bez obzira na djelatnost, treba da plati 32 marke.
Glas Srpske
