Pokušavajući da zaustave starenje, naučnici nastoje da odrede i koje su godine najbolje u životu ljudi ali im to, za sada, ne polazi za rukom.
Profesor Fakulteta za javno zdravlje Univerziteta Ilinois u Čikagu Džej Olšanski (Jay Olshansky) istražuje kako da se uspori proces starenja ispitujući različite faktore, poput genetike dugovječnih osoba, piše u onlajn izdanju američki “The Wall Street Journal Online”.
“Da postoji pilula koja može da zaustavi biološko starenje, u kom trenutku je treba popiti?”, ključno je pitanje za Olšanskog.
To pitanje Olšanski je postavio i svojim studentima, ali i svom ocu. I dok većina studenata misli da si sa 30 prestar za pilulu i da treba da je uzmeš u dvadesetim, njegov otac, star u to vrijeme 95 godina, kazao je da mu je najbolje bilo kada je imao 50, kada su mu djeca već odrasla, a on bio dobrog zdravlja.
Olšanski (63) kaže da je njegov život sada dobar ali da je i njemu najbolja godina bila pedeseta, kada ga još ništa nije boljelo.
Istraživači poput Olšanskog nastoje da shvate misteriju dugovječnosti i ustanove koje se godine smatraju najboljim i zašto. Oni mjere nivoe straha i stresa u različitim periodima života, kao i nivo zadovoljstva u određenim životnim dobima.
Neka od njihovih otkrića su iznenađujuća.
Tako mnogi u pedesetim ne žele da budu u tridesetim a sedamdesetogodišnjaci su među onima koji su najzadvoljniji svojim životom jer smatraju da su im godine donjele iskustvo.
Ono što ne iznenađuje je da, bez obzira na godine, niko ne želi da izgleda star i osjeća se starim, što objašnjava dobru prodaju krema protiv bora i kesica ispod očiju.
Direktorka Stenfordovog centra za dugovječnost Lora Karstensen (Laura Carstensen) kaže da ima “previše promjenljivih” pa su nekima najbolje godine one u kojima imaju najviše prilika, dakle kad su mladi, drugi su zadovoljniji životom u zrelom dobu, treći ukazuju na godine kada su bili na vrhuncu fizičke snage i imali najviše prijatelje – u dvadesetim i tridesetim.
Zbog svega toga, lakše je odrediti koje su godine najbolje za određene stvari, npr. za brak.
Jedno istraživanje pokazalo je da su najbolje godine za brak od 28. do 32. a, ako želite djecu, najbolje je, prema Američkom koledžu akušera i ginekologa, početi prije 32.
Istraživanje španske istraživačke Platforme SINC pokazuje pak da je optimalna starost za trčanje maratona 27 godina za muškarce i 29 za žene, za bodi bilding je najbolja 25. godina života a informacije najbrže obrađujemo sa 18-19.
Prema nekim ranijim istraživanja, najbolje je kada imate 31 godinu dok bi, kada bi cijeli život mogao da se provede u dobrom zdravlju, to bila pedeseta godina.
Od značaja je i pol, pa muškarci kao najbolju godinu navode 47. a žene 53.
Predsjednik neprofitne grupe za ekonomski razvoj Global Klivlend (Cleveland) Džo Simpermen (Joe Cimperman) smatra da su najbolje godine “ono vrijeme kada shvatiš da je život kratak” i “koliko si srećan” (što si živ).
Profesor psihologije sa Univerziteta Južna Kalifornija Artur Ston (Arthur Stone) kaže da su istraživanja koja je radio sa kolegama sa drugih univerziteta pokazala da su sedamdesete godine života dobre zbog zadovoljstva životom za razliku od godina između 20. i 50, kada se brine zbog novca, posla, djece.
Ti strahovi, kao i stres, počinju da opadaju negdje oko pedesete.
Ston kaže da je često pitao ljude u kasnim 50-im i 60-im da li bi voljeli da su u tridesetim i, osim jedne osobe, niko nije želio da ponovo bude mlad.
“To me je fasciniralo. Ljudi to ne žele. U to vrijeme bilo je suviše konfuzije i dešavanja”, rekao je Ston.
Osnivač kalifornijske konsultantske firme specijalizovane za pitanje starenja Ejdž vejv (Age Wave) Ken Dajčvald (Ken Dychtwald) kaže da bi voleo da ima telo kao u tridesetim ali da nema ponovo 30 godina. “Mnogo sam mudriji sa 60 nego što sam bio sa 40”, rekao je Dajčvald (63).
Stariji se pored toga i bolje zabavljaju. Ljudi između 65 i 74 godine, oni sa iskustvom, kažu da se više zabavljaju nego oni iz drugih starosnih grupa, pokazalo je istraživanje koje su sproveli Ejdž vejv i Meril Linč (Merrill Lynch).
To istraživanje, koje je obuhvatilo gotovo 4.000 ljudi starih 25 i više godina pokazalo je i da se najmanje zabavljaju oni između 35 i 54 godine.
