Pčelari u Srpskoj ocijenili su prošlu godinu izuzetno medonosnom, a prinosi iz košnica u većini krajeva dostizali su rekordnih 50 kilograma meda.
I dok u januaru prošle godine bagremovog meda nije bilo ni za lijeka, jer su kišno vrijeme i poplave u maju 2014. uticale na medobranje, ove godine ga ima u izobilju. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je prinos iz košnica tokom 2015. godine bio veći od 2,93 miliona kilograma.
Prijedorčanin Branko Končar jedan je od rijetkih pčelara u Srpskoj koji je u pčelinjaku u selu Podgrađe u šest pčelinjih zajednica u sva tri vrcanja i sa tri različite vrste meda postigao prinos nešto veći od 100 kilograma.
– U prvom vrcanju početkom juna radi se o bagremovom medu koji ipak nije potpuno čist jer ga pčele obogate jasenom, glogom i maslačkom. Početkom jula je bilo vrcanje meda od lipe i kupine, a u trećem vrcanju krajem jula uglavnom je bio med od medljike pomiješan sa livadskim medom – ispričao je Končar koji se pčelarstvom bavi 19 godina, a ljubav prema tom poslu prenio je i na sinove, pa u porodičnom domaćinstvu imaju gotovo 200 košnica.
Velike tajne za pune košnice, kaže Končar, nema, a kao ključno ističe da o pčelama treba brinuti kao i o ljudima.
– Da bismo ostvarili visoke prinose važno je da nam pčele nikada ne budu gladne i bolesne, a u vrijeme bogatih paša pčelinja društva treba da budu dobro razvijena, brojna i da se ne izroje – pojasnio je Končar.
Branko i njegovi sinovi osim meda proizvode polen, propolis, vosak i matičnu mliječ. Prije nekoliko godina postao je poznat po upotrebi pčelinjeg otrova za liječenje reumatskih bolesti, a potom je isti lijek primijenio i za vaskularne i nervno-mišićne bolesti i liječenje otvorenih rana.
Predsjednik Skupštine Saveza pčelara RS Obrad Ninković ističe da je najveći problem sa kojim se suočavaju pčelari lažni med, koji se na policama u pojedinim marketima može kupiti po cijenama znatno nižim od pravog domaćeg meda.
– Kilogram domaćeg meda košta od 15 do 18 KM u Hercegovini, a od 10 do 12 maraka na sjeveru Srpske – kazao je Ninković.
Podsjeća da RS ima velike potencijale za razvoj pčelarstva i da je bogata i različitim vrstama meda.
– Hercegovina je bogata medom kadulje, vrijeska i drugih ljekovitih biljaka. U zapadnom dijelu Srpske imamo kestenov med, a na području Posavine bagrem i lipu. Romanija i Zvornik obiluju šumskim medom – dodao je Ninković.
Glas Srpske
