Asocijacija kompozitora – muzičkih umjetnika BiH (AMUS) tužila je više od 80 hotela i ugostiteljskih objekata, kao i 30 elektronskih medija zbog neplaćanja godišnje naknade za autorska prava!
Kako nam je potvrdio Mirza Hajrić, doskorašnji predsjednik AMUS-a, oko stotinu tužbi je otišlo na adrese onih koji još nemaju ugovor jer su odbili da ga potpišu, ali i desetak onih koji su ga potpisali i izbjegavaju plaćanje naknade.
Prvi primjeri
– Tužbe su podnesene protiv nekoliko hotela sa područja BiH, među kojima su i “Evropa” i “Bosna” u Sarajevu, kao i hotel “Prijedor” u ovom gradu te brojni drugi. Otprilike 80 tužbi koje smo podnijeli odlazi prema ugostiteljstvu, a tridesetak je upućeno medijima. Naknada za autorska prava se mora plaćati, ali su naši ljudi navikli da se “bave sportom izbjegavanja i zaobilaženja zakona”. Mi ćemo ostati dosljednji sve dok svi ugostitelji i hotelijeri ne počnu redovno da plaćaju taksu. Nema svrhe da se opiru jer će zakon biti primjenjivan. Priče o nepostojanju tarife nemaju veze sa zdravim razumom jer da bi se ona ustanovila mora se sjesti za sto sa predstavnicima ugostitelja i hotelijera, što oni izbjegavaju – govori Hajrić i dodaje da se krug naplate iz godine u godinu proširuje.
Priča o AMUS-u i naplati naknade za autorska prava u BiH traje već tri godine, a u posljednjih godinu dana u nekoliko navrata policija je ulazila u pojedine u kafiće i hotele i zabranjivala puštanje muzike onima koji nemaju ugovor sa ovom organizacijom. Ugostitelji koji su se našli u ovoj situaciji i dalje tvrde da su upravo oni “odabrani za trening”, da bi bili prvi primjeri primjene Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava BiH, po kojem se nameće plaćanje obaveze za emitovanje muzike.
Tako se dešavala apsurdna situacija da dva kafića, jedan pored drugog, imaju različit status: jedan nema ugovor sa AMUS-om, ne plaća naknadu i bez problema pušta muziku, a onaj odmah pored njega, takođe nema ugovor, ali mu je zabranjeno da pušta muziku dok njegov vlasnik ne potpiše ugovor i plati najmanje 300 KM naknade.
Svi ugostitelji sa kojima smo razgovarali kažu da ne žele da plaćaju naknadu za autorska prava organizaciji koja “odokativnom metodom” određuje i naplaćuje od 300 do 650 KM godišnje od svakog od 26.000 ugostitelja i hotelijera u BiH. Danas manji procenat ugostitelja ima ugovor sa ovom organizacijom, ali će po sili zakona u narednim godinama, očigledno, svi morati da ga potpišu.
Sa tužbom su se nedavno suočili i rukovodioci hotela “Prijedor” čiji direktor Aleksandar Stjepanović kaže da je njihova pravna služba već spremila odgovor i žalbu AMUS-u. On kaže da su im u tužbi naveli da moraju da plate 600 KM zbog nepostojanja ugovora sa AMUS-om.
– Konsultovali smo Udruženje ugostitelja i sa njima ćemo pripremiti žalbu. Rekli su nam da imaju neka rješenja koja ćemo uvažiti u našem odgovoru na tužbu – rekao je Stjepanović.
Neutvrđeni iznosi
Željko Tatić, predsjednik Udruženja ugostitelja Banjaluke, kaže da nijedan ugostitelj ne odbija izmirenje naknade za autorska prava, ali da je ključni problem to što nema utvrđenog iznosa tarife, pa onaj ko mora da je plati, ne zna kolika je i kome ona ide.
– Niko od nas ne bježi od plaćanja, ali mi imamo dokaze da oni rade nelegalno i da ubiru naknade na nezakonit način. Ako ugostitelj naplaćuje kafu jednu marku, on to mora imati istaknuto u cjenovniku. Tako mora da radi i AMUS, a ne da paušalno odreže naknadu. Mora se znati tačno kome se plaća i šta. Najteže nam pada što šalju policiju da skuplja podatke od ugostitelja o njima samima da bi ih AMUS tužio – rekao je Tatić.
On dodaje da u svim slučajevima, kada policija zabrani puštanje muzike u ugostiteljskim objektima,
intervenišu i odlaze u policiju kako bi dali izjavu da imaju urednu dokumentaciju koja dokazuje da AMUS nema pravo da to naplaćuje.
Žestok okršaj Dine i Harija
Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava BiH koji je obezbijedio da AMUS ubire novac od takse, usvojen je u avgustu 2010. godine, a njegova primjena počela je početkom 2015. godine. Zakon nije popularizovan kroz medije, niti su ugostitelji upućeni u njegovu primjenu. Vjeruje se da je do toga došlo zbog žestokih okršaja između ovog i udruženja “Sine qua non” koje je bilo nosilac međunarodne licence za zaštitu dok je nisu izgubili zbog malverzacija s novcem.
AMUS, koji je preuzeo licencu i dobio ovlašćenje da nastavi sa ubiranjem naknade, takođe je okaljan žestokim okršajima između Dine Merlina i Harija Varešanovića koji je kulminirao krajem oktobra, tučom i pljuvanjem u kafani. Njihovo dugogodišnje prijateljstvo je puklo kada je Merlin, koji je predsjednik Skupštine AMUS-a izbacio Varešanovića sa sastanaka organizacije.
Press RS
