BiH nije u toliko lošoj situaciju kada riječ o pridruživanje NATO savezu koliko je u javnosti stvorena takva percepcija, rekao je šef Odsjeka za saradnju sa NATO savezom i za operacije podrške mira u svijetu Ministarstva odbrane BiH Dragoš Milanković.
“Cijenimo da bi bilo dobro imati više raznih diskusija sa što više uključenih eksperata. Potrebna je podrška javnosti i dosta političke volje da se prevaziđu prepreke”, rekao je Milanković na javnoj raspravi o prednostima članstva u NATO savezu u Prijedoru.
On je naveo da Ministarstvo odbrane BiH radi profesionalno i provodi odluke koje je donijela politika.
“Naše je da učinimo sve da stvorimo mogućnost izbora za građane da kažu da li su ili nisu za pristupanje NATO savezu. Trenutno nemamo mogućnost izbora, jer nismo dostigli standarde potrebne za pridruživanje Alijansi”, rekao je Milanković.
Prema njegovim riječima, put u NATO je i prilika i profesionalni izazov, jer kao zemlja članica BiH može riješiti sva svoja bezbjednosna pitanja i unaprijediti sposobnost Oružanih snaga BiH da stoje rame uz rame sa najobučenijim armijama svijeta.
On je naveo da Ministarstvo odbrane BiH trenutno troši 80 odsto budžeta na primanja i personal, a svega 20 odsto je na raspolaganju za operacije i projekte.
“Trenutno imamo dogovorenih 40 ciljeva, i vojnih i civilnih, sa NATO savezom za čiju realizaciju nam je Alijansa ponudila 1.200 različitih aktivnosti. Mi smo odabrali 120 u kojima učestvuje 150 naših ljudi koji, po povratku u zemlju, prenose ta iskustva na naše snage”, rekao je Milanković.
Zamjenik komandanta NATO štaba u BiH Ole Fauske rekao je da je članstvo u NATO savezu investicija, a ne trošak.
“Kao članica NATO saveza, zemlja iz koje dolazim Norveška uštedjela je dosta novca na odbrani i bezbjednosti. Treba znati da savez, koji nije samo vojni nego i politički, čini 28 zemalja članica i gdje nijedna odluka ne može biti donesena bez saglasnosti svih članica”, dodao je Fauske.
Javnu raspravu o prednostima članstva u NATO savezu u Prijedoru su organizovale “Nezavisne novine” i “Glas Srpske”. Prethodno su slične javne rasprave održane u Trebinju i Bijeljini, a uslijediće organizovanje ovih tribina u Doboju, Istočnom Sarajevu i Banjaluci.
SRNA
