Nervozna reakcija Bakira Izetbegovića i njegove stranke SDA na najavu početka izgradnje Pelješkog mosta nije slučajna.
Rezultat je sve zaoštrenije političke i bezbjednosne situacije u BiH i želje bošnjačkih političara da fokus pažnje međunarodne javnosti prebace na međudržavnu polemiku s Hrvatskom, piše hrvatski list Globus.
U tesktu se navodi da se u Sarajevu počelo dovoditi u pitanje početak gradnje Pelješkog mosta, prije nego što se riješi za Zagreb nepostojeći granični spor. Opasnost od islamskog radikalizma koji je u BiH u porastu, kako kažu i hrvatski i međunarodni analitičari, zbog ovog bi trebao ostati u drugom planu.
S druge strane, hrvatski politički vrh pažljivo prati bezbjednosnu situaciju u BiH. Mnogi hrvatski političari su i u kontaktu sa svojim kolegama u svijetu koji i sami upozoravaju na problem islamističkog ekstremizma. Nisu nerealne procjene da je Izetbegović namjerno želio skrenuti fokus sa zabrinjavajuće situacije u BiH zbog sve agresivnijih pojava islamskog radikalizma, piše Globus.
List podsjeća, da je bošnjački član Predsjedništva BiH prije nekoliko mjeseci žestoko reagovao kada je predsjednica Hrvatske na to upozoravala. Evidentan trend islamizacije BiH zabrinuli su ne samo hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i lidere država iz okruženja, nego i samog predsjednika Donalda Trampa i sadašnju američku administraciju, pa je sve više inicijativa koje bi trebale smiriti stanje i omogućiti da se BiH odupre radikalizaciji.
Globus raspolaže informacijama da su Amerikanci ovih dana tražili da se u BiH prestane s neprijateljskom retorikom prema Hrvatskoj, pa je to rezultiralo i nešto umjerenijim izjavama Bakira Izetbegovića o Pelješkom mostu.
Istovremeno, hrvatske bezbjednosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikalizovanih stanovnika BiH. Procjenjuju se da je između 5.000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom. Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikalizovanih grupa na granici s Hrvatskom, oko Velike Kladuše i Bihaća.
Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika. Islamska država ideal je kojem treba težiti. Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati muziku i moraju se pridržavati strogih vjerskih pravila. Hrvatske službe posebnu pažnju poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikalizuju putem interneta.
Do informacija dolaze ili putem društvenih mreža ili na posebnim sajtovima, a razvili su i sofisticirani pristup sadržaju na internetu koji vrlo teško prate i sami pripadnici bezbjednosnih službi. Problem su, kako se navodi u tekstu, i povratnici iz Iraka i Sirije, koje BiH vlasti najčešće šalju u zatvor na šest mjeseci ili godinu dana ili ih odmah puste kući. Oni koji završe u zatvoru dodatno se radikalizuju, pa nakon izlaska predstavljaju još veću opasnost.
