Predstavnici austrijske korporacije “Festalpine”, potencijalno zainteresovane za kupovinu državnog kapitala u Rudnicima željezne rude /RŽR/ “LJubija” Prijedor, boravili su u posjeti ovom privrednom društvu, saznaje Srna u RŽR-u.
“Stručnjaci `Festalpine` za rudarstvo, geologiju i metalurgiju obišli su kopove i stabilna postrojenja u LJubiji i obavili uvid u dokumentaciju RŽR-a. Odgovor i povratnu informaciju iz Linca očekujemo za dvije sedmice”, rečeno je Srni u RŽR-u.
Iz RŽR-a očekuju da će Skupština grada Prijedora do kraja jula donijeti novi regulacioni plan za prostor eksploatacionog polja Centralna rudišta u okviru RŽR “LJubija”, budući da je ovaj dokument u formi nacrta usvojen na prošlomjesečnoj sjednici lokalnog parlamenta.
“Stari regulacioni plan istekao je 1992. godine. Mi sa svoje strane činimo sve da onome ko bude izabran za investitora omogućimo da što prije počne eksploatisati rudu. Imaće novi regulacioni plan koji će vrijediti deset godina, imaće jasno definisane geološke rezerve i tri rudna polja sa određenim vrstama rude”, kažu u RŽR-u.
Eksploatacija željezne rude u preduzeću RŽR “LJubija” prekinuta je 1992. godine, a državni kapital u ovom preduzeću Vlada Republike Srpske prošle godine je odlučila prodati.
Za privatizaciju su zainteresovani “Arselor Mital” od 2011. godine, “Izrael investment grupa” od prošle godine, a gradonačelnik Prijedora Marko Pavić i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić ranije su izjavili da je za kupovinu ljubijskih rudnika zainteresovana i jedna austrijska firma.
Pavić i Đokić nisu tada naveli ime firme, obrazlažući to time što još nisu obavljeni zvanični razgovori s tom firmom o privatizaciji RŽR-a.
Multinacionalna korporacija “Festalpine” sa sjedištem u austrijskom grdu Lincu posluje u više od 50 zemalja na pet kontinenata i širom svijeta zapošava 48.100 radnika.
Austrijska korporacija pojavljivala se kao potencijalni partner RŽR-a “LJubija” i prije nego što je ovo privredno društvo sa većinskim kapitalom Republike Srpske osnovalo zajedničko preduzeće sa današnjim “Arselor Mitalom” 2004. godine.
SRNA
