Nude se prilike za razvojem u ovom sektoru uz stimulativne plaće i fleksibilno radno vrijeme, pa slobodno možemo reći da BIH polako, ali sigurno, postaje oaza IT stručnjaka
U mostarskom biznis parku SPARK, od 3. do 4. marta, u trajanju od 24 sata bez prestanka, održano je kreativno natjecanje Inspire & Innovate Hackathon.
Riječ je o jednodnevnom programerskom maratonu tokom kojeg su timovi vrijedno radili na razvoju vlastitih ideja. Organizatori su se pobrinuli da natjecateljima ništa ne nedostaje, pa su osigurane dostatne količine hrane i pića kako bi svi izdržali dugotrajan i nimalo lagan tempo rada, a nakon toga, i prezentiranje svojih projekata. Događaj je okupio tridesetak natjecatelja, u ukupno sedam timova.
Prva tri mjesta osvojili su vrijedne novčane nagrade (2000 KM, 1500 KM i 1000 KM) za sav uloženi trud, a treće mjesto je osvojilo i kameru Rollei Actioncam 425 (poklon od SYNC-a), kao i mogućnost ulaska u SPARK startup program.
Ovo su pobjednici i njihove ideje:
1. S-Fit (sustav automatskog praćenja vježbanja – pametne sprave)
2. Innovate AR (mobilna aplikacija za pregled modela u 3D proširenoj stvarnosti)
3. Zelena kap (pametna kanta za smeće)
Organizatori i partneri Hackathona kažu da su iznimno zadovoljni odazivom učesnika i kvalitetom ponuđenih rješenja, a cjelokupan događaj je podržan od strane Vlade Švicarske kroz projekt MarketMakers.
Pobjednička ideja S-Fit, pod sloganom “Smart & Social Fitness”, predstavlja pametnu teretanu i popratnu socijalnu mrežu. Korisnici ovakve teretane mogu raditi vježbe na standardnim spravama, poboljšanim senzorima, putem kojih se prikupljaju podaci o treningu i automatski spremaju u sistem. “Također, tokom vježbanja može pratiti ispravnost vježbi, te može svoje rezultate dijeliti i uspoređivati s prijateljima, te sudjelovati u natjecanjima unutar teretane. Klijentima, teratanama, nudimo ili samo nadogradnju na postojeće sprave, ili kompletne sprave s ugrađenim senzorima, što obećava veću adaptabilnost”, objašnjava jedan od članova pobjedničkog tima, Josip Đolo.
Đolo ima tek 23 godine i student je završne godine na Fakultetu strojarstva i računarstva u Mostaru. Pored ovog projekta, Đolo vodi i startup CoffeeTime u SPARK poslovnom parku, gdje je i Android developer. Ovaj budući inženjer strojarstva i računarstva kaže da planira nastaviti s radom u oba startupa, te istovremeno raditi kao freelancer u IT sektoru. Za mlade IT stručnjake, kaže Đolo, ovakva natjecanja su jako korisna za sticanje novih znanja, iskustava i poznanstava. “Ovakva natjecanja su jako korisna za stjecanje iskustva, budući da stavljaju veliki naglasak na organizaciju tima i podučavaju kako što jasnije iskomunicirati sve zahtjeve i rokove, kako odlučiti što je to minimalni proizvod i kako proizvod, u konačnici, iskomunicirati publici. S tehničke strane se također može puno naučiti makar je rok kratak, budući da svi nastoje svima pomoći unutar tima, veći je motiv i neposrednija korist u odnosu na rad iz čistog hobija, a tu su uvijek i stručni mentori. Ovakva natjecanja također otvaraju velika vrata za nova poznanstva, bilo s kolegama, bilo s mentorima, te su i prečica do nekog vida dokazivanja koncepta. U slučaju pozitivnog rezultata, čak i da nagrada za prvo mjesto nije bila direktan ulazak u SPARK startup program, rezultat bi sâm po sebi bio odlična preporuka i motivacija za aplikaciju u takav program. Slično vrijedi i za nagradu za drugo mjesto, koja ja bila intervju za posao u nekoj od tvrtki-članica SPARK grupacije.”
Jedan od učesnika je i Admir Dizdar, student druge godine Fakulteta informacijskih tehnologija u Mostaru. Ostali članovi njegovog tima takođe su studenti druge i treće godine Fakulteta informacijskih tehnologija iz Mostara.
Ideja sa kojom su učestvovali na Hackathonu je aplikacija koja ima funkciju personalnog trenera, nutricioniste, te društvena mreža koja spaja korisnike sa drugim ljudima sličnih ili istih ciljeva, kako u virtuelnom svijetu, tako i u realnom, kroz mape za trčanje, biciklizam, planinarenje i slično, u zavisnosti od trenutne lokacije korisnika, sa grafičkim prikazom drugih korisnika na istoj mapi.
Događaji kao što je ovaj, kaže Admir Dizdar, pružaju priliku druženja sa ljudima sličnih vidika. “Upoznajemo ljude profesionalce u ovoj oblasti, te učimo mnogo. Također testiramo sebe i svoje znanje, te koliko možemo uraditi u stresnim situacijama i sa ograničenim resursima kao što je vrijeme.”
Admir kaže da on i njegove kolege maštaju o pokretanju vlastitih poslova u IT sektoru. “Sanjamo o pokretanju svojih firmi i zapošljavanju mladih ljudi i njihovom zadržavanju u ovoj državi, te izgradnji sretnije okoline za djecu koja dolaze.”
Događaji kao što je Hackathon pokazuju da, iako BiH generalno zaostaje za svjetskim trendovima, mladi IT stručnjaci idu u korak sa svojim kolegama u razvijenim zemljama i pripadaju globalnoj digitalnoj generaciji. Učesnici ovakvih događaja, kažu organizatori Hackathona, uglavnom su studenti i mladi poduzetnici, koji tek počinju ili završavaju fakultet. “Sve je veći broj i srednjoškolaca koji se prijavljuju na slične evente tako da zasigurno možemo govoriti o toj generaciji kao digitalnoj, informatički pismenoj. Zanimaju ih svi smjerovi IT-a, od programiranja, grafičkog dizajna do projekt menadžmenta. Naša iskustva pokazuju da je sve veći broj mladih stručnjaka, obožavatelja tehnologije koji vide priliku i žele se razvijati upravo u ovom području”, kaže Marko Željko, Startup Manager & Business Developer u SPARKu.
Kada je riječ o prilikama koje se nude IT stručnjacima u BiH, prije svega na tržištu rada, Željko kaže da postoji velika potražnja za IT kadrom, što pokazuje i zavod za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije, gdje je najmanji broj nezaposlenih osoba u ovom sektoru. “S obzirom na ubrzan razvoj informacijskih tehnologija, potražnja za IT stručnjacima svakodnevno raste. Usmjerenje mladih prema ovom sektoru je prepoznato kao prilika za sve one čije sadašnje zanimanje nije, niti će biti traženo u budućnosti ili pak one koji svoje zanimanje tek trebaju odabrati. Nude se prilike za razvojem u ovom sektoru uz stimulativne plaće i fleksibilno radno vrijeme, pa slobodno možemo reći da BIH polako, ali sigurno, postaje oaza IT stručnjaka.”
Pitanje koje se nameće jeste da li u BiH postoji tržište za softverska rješenja do kojih se dođe na ovakvim događajima ili su ta rješenja namijenjena za svjetsko tržište. “Mi volimo vjerovati da postoji i da se situacija u tom pogledu mijenja, iako praksa startupa, koji su kod nas prošli razdoblje akceleracije, pokazuje da uspjeh leži u potražnji na stranom tržištu, pogotovo ako se radi o inovativnom proizvodu. Međutim, iskustva naših IT partnera pokazuju da u BiH itekako postoji tržište za softverska rješenja, posebno u turizmu i HoReCa (Hotel/Restaurant/Cafe) sektoru koji su specifični za naše područje. Raspon ideja i mogućnosti za razvojem su velike, stoga uvijek savjetujemo našim startupima da se ne ograničavaju samo na BIH tržište te ukoliko postoji potencijal, pružamo im podršku u daljem širenju”, kaže Željko.
Što se tiče odliva ovog kadra iz BiH, organizacije kao što je Spark svojim načinom rada i djelovanja nastoje privući što veći broj mladih IT stručnjaka koji žele doprinijeti razvoju BiH i koji se rado odlučuju ostati u ovoj državi, uprkos situaciji u kojoj se nalazimo. “Možemo se pohvaliti da u našoj kompaniji postoji nekolicina radnika koji su došli iz dalekih zemalja i odlučili se poslovno ostvariti baš kod nas, u BIH. Neusuglašenost potreba za radnom snagom i ponudom na tržištu rada uzrokuje posljedicu u vidu “odljeva mozgova” među kojim se nalaze i IT stručnjaci što je već dugogodišnji problem. Postoji velik potencijal za rast i zapošljavanje u ovoj industriji, plaće u ovom sektoru su mnogo veće u odnosu na prosječne plaće u BiH stoga, kao recept za ostanak IT stručnjaka u našoj državi vidimo u mijenjaju organizacijske kulture. Fleksibilno radno vrijeme uz dodatne beneficije poput besplatnog putovanja, zajedničkog druženja i odlaska u kino, samo su neki od primjera dobre poslovne prakse, koju i mi primjenjujemo. Cilj je da im ponudimo približno iste uvjete rada kao u inozemstvu te da se ni u kojem slučaju ne osjećaju potcijenjeno ili pak potplaćeno”, kažu iz Spark-a.
Iako je jasno da u BiH postoji veliki broj talentovanih mladih programera i inovatora, pitanje je da li se njihov potencijal može u potpunosti razviti u društvu u kojem ne funkcioniše temeljni sistem. “Mislimo da su problemi u BiH dublje prirode i da IT stručnjaci svojim znanjem i svakodnevnim doprinosom društvu u BiH mogu poslužiti kao okidač za rješavanje problema i izlazak iz krize, ali to nije dovoljno. Neke je stvari potrebno mijenjati iz temelja, a tu naši stručnjaci ne mogu puno učiniti. Moramo raditi na motiviranju mladih ljudi i prenošenju znanja, a upravo u njima vidimo ključ uspjeha BiH. Naš cilj je da iskoristimo znanje i iskustvo naših stručnjaka te doprinesemo kvaliteti neformalnog obrazovanja koje je neophodno u današnje vrijeme”, kaže Marko Željko iz Spark-a.
