Umjerenost je ključ zdrave prehrane i svatko tko se želi zdravo hraniti trudi se balansirati omjere i unose raznih namirnica. Dok s većinom namirnica to relativno lako polazi za rukom, šećer i sol često ostaju naši najveći neprijatelji. Gdje je granica konzumacije i što se događa u tijelu ako ju pređemo?
Prije svega, ne treba zaboraviti da i šećer i sol igraju važnu ulogu u tvom tijelu i da ih nikako ne smiješ u potpunosti izbaciti iz prehrane. Mozgu je potreban šećer kao izvor energije, a mišićima je za sakupljanje i otpuštanje nužna sol. Međutim, pretjerana konzumacija šećera i soli može uzorkovati zdravstvene probleme, kako je naveo dr. med. Niket Sonpal, profesor medicine na sveučilištu Touro, za womenshealthmag.com.
Štetnost rafiniranih šećera
Prirodni šećeri, koje nalazimo u voću i 100% prirodnim sokovima, nisu oni koji te trebaju zabrinjavati. “Takve namirnice i napitci u sebi sadrže brojne nutrijente, poput vitamina, minerala i proteina, koje tvoje tijelo treba”, objašnjava dijetetičarka Kaleigh McCordie. Može li stevija sniziti krvni tlak? S druge strane, gazirana pića, zaslađeni sokovi i razni brzi zalogaji poput energetskih pločica, obično u sebi sadrže velike količine šećera i kalorija, uz jako nisku nutritivnu vrijednost. “Česta konzumacija takvih proizvoda će te u jednom mahu dovesti do pretilosti i deficita hranjivih tvari”, dodaje McCordie.
Od šećera do razvoja dijabetesa
Unos šećera uvije izaziva isti efekt – podiže se razina šećera u krvi i tako potiče proizvodnja inzulina. Inzulin gura šećer iz krvi u stanice, kako bi ga tijelo moglo iskoristiti za energiju.
Kada konzumiraš šećer u pretjeranim količinama, to utječe na sposobnost organizma da stvara zalihe. Točnije, “pojačana proizvodnja inzulina može dovesti do otpornosti na inzulin. Tijelo tada krene proizvoditi još veće količine inzulina i tako još više puni zalihe masnoće”, objašnjava dr. med. Murdoc Khaleghi.
Tokom vremena, kombinacija otpornosti na inzulin i prekomjerna težina mogu dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2, što te smješta u rizičnu skupinu za razvoj glaukoma i dobivanje srčanog ili moždanog udara.
O soli se još uvijek raspravlja
Dok se oko štetnih utjecaja šećera više manje svi slažu, djelovanje soli u organizmu je još uvijek tema mnogih debata među stručnjacima. Ono oko čega se svi mogu složiti je da tvoj organizam treba sol da bi regulirao tjelesne tekućine i prijenos podražaja među stanicama.
Američki Centar za prevenciju i kontrolu razvoja bolesti navodi 2300 miligrama soli kao preporučeni dnevni unos, što je ekvivalent jedne čajne žličice. Istraživanja, pak, pokazuju da u zapadnim zemljama ljudi većinom premašuju tu količinu.
Godinama se sol smatrala glavnim krivcem za nakupljanje vode u organizmu i povišeni krvni tlak, no te tvrdnje se sve više nalaze pod povećalom znanstvene zajednice. Francuski znanstvenici su 2014. godine proveli istraživanje na preko 8000 odraslih građana i nisu uspjeli dokazati direktnu vezi između pretjeranog unosa soli i visokog krvnog tlaka. Zaključili su da je očito riječ o mnogo kompliciranijoj vezi nego što se mislilo i da sol nema tako snažnu ulogu u toj priči.
Ipak, postoje rizične skupine koje trebaju posebno pripaziti na unos soli, primjerice stariji od 50 i osobe koje već imaju povišeni krvni tlak.
Šećer je ipak potencijalno opasniji
Ako nemaš zdravstvenih problema na koje sol i šećer mogu utjecati i dok god ih konzumiraš umjereno, zapravo nemaš nekog posebnog razloga za brigu. “Ako baš želimo proglasiti jedno od njih štetnijim, to će ipak biti šećer zbog negativnijeg utjecaja na zdravlje”, presudila je Racheld Head, stručnjakinja za dijabetes. Dr. med. McCordie dodaje i da je “sol nužnija za pravilnu funkciju organizma od šećera”.
